|
Nedavno sam se nešto nadmudrivao sa Nacionalnom zakladom za razvoj civilnog društva, pa što je njihov posao, a što nije, i to. I, kao, da me ušutkaju, znajući ili ne da će mi dokazati da smo oboje u krivu, odnosno pravu, poslali su vam oni meni PAKET svojih publikacija – letaka, knjiga, brošura… i uvrstili me među primatelje svog „newslettera“. I što je civilno društvo?
Civilno društvo i građanski aktivizam I što je civilno društvo? Moderna društva sastavljena su iz tri komponente – javnog sektora (država), privatnog sektora (gospodarstvo) i civilnog sektora (građani). Ukratko, civilno društvo je sloboda građana da aktivno sudjeluju u svim sferama društva. Pod pojmom aktivnog građanina podrazumijevamo građane koji su uključeni u različite inicijative i organizacije civilnog društva te koji su zauzeti u rješavanju problema s kojima je suočena njihova zajednica. To su redovito pripadnici srednjih slojeva, bolje stojeći i bolje obrazovani građani. Civilno sudjelovanje građana u javnim aktivnostima znači pluralizam i izgradnju posredničke strukture u društvu. Političko sudjelovanje građana povezano je s članstvom i aktivnostima u političkim strankama. Nije uvijek lako razlučiti civilno od političkog sudjelovanja. Još su Grci i Rimljani poznavali institut civilnog društva. Kako su oni to shvaćali, bilo je to političko društvo kroz koje su aktivni građani sudjelovali u kreiranju politike. Poimanje civilnog društva mijenjalo se kroz vrijeme, ponekad, iskrivljeno, bivavši ekstenzija načina na koji su vladali vladari. Industrijska revolucija, kapitalizam i imperijalizam dovode do preokreta u razmišljanju, te u svjetonazoru ljudi, civilno društvo postaje mehanizam kojim se građani štite od (negativnih) utjecaja države. Bunt demokracije Ovaj vikend je, u sklopu „Zagrebi“ festivala održano predavanje Naomi Wolf. Naomi Wolf je (poznata) američka književnica i političarka. Savjetovala je Clintona. Na tom njenom predavanju nisam bio, iz objektivnih razloga, ali recimo da znam o čemu je pričala. Poanta predavanja je u tome da nema prave demokracije bez građana koji nešto „pi…“. Opet, lako je pi… kad se ne bojiš za egzistenciju. Gdje su tu kolica? Ne vidim razloga zbog čega osobe s invaliditetom ne bi mogle kvalitetno pi… Činjenica je da, dok se ne iskaže nekakav otpor, glavnina misli da je manjina svojim položajem zadovoljna. I onda nije nikakvo čudo da se to stajalište kontinuirano ne mijenja, jer, ako nitko nečim nije zadovoljan, a to nikome ne kaže, kako onda očekivati da se nešto u tom položaju promjeni. Položaj invalida u Hrvatskoj je jadan. Ali, brat-bratu, nitko se ni ne buni. Po tome ispada da su svi zadovoljni. A mnoge stvari vezane za invaliditet u Hrvatskoj, ne štimaju. Počevši od samozastupanja, preko inkluzije, do (ne)pristupačnosti. U ovom potonjem ima i jako puno društvenog licemjerja. Jer, društvo, država i Ustav garantiraju jednakost za sve građane, a onda, zbog recesije se zaustavi provedba Pravilnika o pristupačnosti. Društveno licemjerje očituje se i kroz nedosljednost u provođenju postojećih zakona. Naša jedinstvena želja da zaj… sustav kojeg smo sami stvorili u jednom trenutku se mora obiti o glavu. Cilj ne bi trebao sje… sustav, nego sustavu na lijep način objasniti da je sje… U pogledu invalida ne više nego drugdje, nego očitije nego drugdje. Iz bivšeg sistema smo baštinili, između ostaloga, strah. A strah istiskuje bunt. Odnosno gdje ima straha, nema mjesta buntu. Invalidi ne mogu prakticirati civilno društvo ako se nalaze na margini društva općenito. Taj položaj je takav zbog sveobuhvatne inertnosti samih osoba s invaliditetom. Prije nekih mjesec dana ispala mi je ona „capica“ na naočalama, tata mi je to nosio optičaru i jedva je našao onoga tko će to napraviti. I napravio mi jest, ali naplatio. I nije izdao račun. I ja popiz… i prijavio tipa Državnom inspektoratu. I dobije on prekršajnu prijavu. I već u toku prijavljivanja sam donio komentare: „ma pusti“, „netko drugi će“… Upravo zbog tog stava „netko drugi će“, društvo nam dobro da jest društvo, a kamo civilno.
|
